Kopriva biljka – Urtica dioica
Kopriva (lat. Urtica dioica) vrsta je samonikle jestive biljke roda Urtica koja raste na zapuštenim mjestima kao korov. Raste u Europi, Aziji, Africi i Sjevernoj Americi. Ima veliki korijen. Stabljika doseže visinu do 150 cm, a listovi du dugi od 3 do 15 cm. Listovi srcolikog oblika nalaze se na kratkim peteljkama i imaju kratke dlačice.
Listovi i peteljke su pokriveni žarnicama, i zbog toga ih je jako neugodno dodirnuti, jer izliju oštar sok na kožu. Cvjetovi koprive su zeleni i neugledni. Kopriva ima ljekovita svojstva. Cvjeta od proljeća do jeseni, a za vrijeme zime ostaje u zemlji.
>>Ljekovito bilje: Kopriva kao lijek
>>LJEKOVITA KOPRIVA: Čaj od koprive
>>Kopriva jača vlasište i kosu
>>Jela i recepti sa koprivama
Narodni nazivi: kopriva obična, pasja kupina, pitoma kopriva.
Koprivu su još stari Rimljani cijenili kao hranu i lijek. Ona je oduvijek siromašnim ljudima bila prva proljetna zelena hrana. U vrijeme gladi bila je prva i jedina, najzdravija hrana – kako za ljude, tako i za domaće životinje. U staroj germanskoj literaturi kopriva je bila simbol boga munje. Koprivu su stari Grci koristili za masažu protiv reumatskih bolova. Prema našem narodnom vjerovanju, munja tako dobro poznaje koprivu da neće udariti u nju (“Neće grom u koprivu”).
Kopriva je, u stvari, korov koji raste po zapuštenim i vrlo često prljavim mjestima, svuda tamo gdje živi čovjek, u blizini naselja, kuća, ograda, na smetlištima, u prorijeđenim šumama, ali gotovo uvijek na vrlo plodnim zemljištima. Bez obzira na to o kojoj se koprivi radilo, velikoj ili maloj, svi njeni varijeteti imaju istu vrijednost – kao hrana i lijek.
Od svih dijelova koprive, najviše se cijeni mlado lišće koje treba brati u proljeće, čim kopriva počne rasti. I za hranu, i za lijek najbolji su vršci koprive dugačke jedan pedalj (oko 25 centimetara). Za jelo se koriste svježe ubrani listovi, a za lijek se (nakon sušenja u hladu) dobro nabiju u platnenu vrećicu.
Kopriva sadrži željezo, natrij, kalij, kremičnu kiselinu, kalcij i fosfor, zatim hormone koji djeluju na ispravan sadržaj šećera u krvi, važan enzim sekretin (djeluje na povećanje broja crvenih krvnih zrnaca), taninsku kiselinu, škrob, galusovu kiselinu i vitamin A.
