Limun uzgoj

Limun uzgoj

Limun (lat. Citrus x limon), stablo iz roda Citrus, drvo je visoko od tri do šest metara. Limun je rezultat davnog križanja pomela i citrone, ali već stoljećima uspijeva kao samostalno stablo koje se razmnožava reznicama ili cijepljenjem.

Mladi izboji i cvjetni listići su ljubičasti. Plod je žute boje, unutrašnjost mu je bezbojna, ovalnog do gotovo okruglog oblika, obično uz peteljku malo udubljen sa šiljastim završetkom na suprotnom kraju. Kora može biti lagano hrapava ili glatka, a s unutrašnje strane obložen je bijelom spužvastom ovojnicom koja se zove albedo i nije jestiva. Biljka se ponekad uzgaja kao ukras, ali općenito nasadi se uzgajaju radi dobivanja plodova.

>>Limun kao lijek: Prirodno liječenje biljem
>>Limun – saveznik vašeg  zdravlja!

>>Sokom od limuna istopite kilograme

U odgovarajućem podneblju limunovo drvo rodi dva put godišnje. Proljetna cvatnja iz koje izrastaju nabolji plodovi traje najmanje dva mjeseca. Isto toliko dugo zreli plodovi mogu čekati branje na grani, što dozvoljava neprekidno branje tijekom cijele zime, od studenog pa do travnja ili svibnja. Druga cvatnja, koja se u komercijalnim nasadima izaziva prisilno, traje u kolovozu i rujnu, a plodovi se počinju brati u svibnju, odmah nakon što se poberu zadnji zimski plodovi.

Jedan limun ima oko 57% jestive tvari, na koru otpada 40% a na sjemenke oko 3%. Naravno, pri tome se mora uzeti u obzir da su to prosječne vrijednosti i da razni varijeteti mogu značajno odstupati od navedenog. Iz toga proizlazi da se limun ne koristi samo za dobivanje soka i limunske kiseline. Od kore se radi kandirano voće i dobivaju esencije i pektin. Od sjemenki se dobiva ulje, a ostatak se prerađuje za životinjsku hranu. Jedno odraslo drvo u povoljnim klimatskim uvjetima daje 600 do 800 plodova godišnje.

Limune uglavnom dijelimo na žute i zelene, no to je samo komercijalna podjela, jer rastu na istom drvetu. Zeleni limun se razvija iz proljetnog cvijeta drveta umjetno, namjerno izazvanom sušom koja mora trajati četrdeset dana između lipnja i srpnja. Tako dobijen proljetni plod ima tanku, zelenu koru i vrlo sočno “meso”. Takav plod podnosi duga putovanja i skladištenje pa je moguć izvoz po cijelom svijetu.

Uobičajeni žuti plodovi, koji su uobičajeni na tržištu, rastu na istom drvetu, samo što dozrijevaju zimi. Ovaj način korištenja drveta značajno skraćuje njegov životni vijek, ali kako je vrlo isplativ, vrlo često se koristi.

MOŽDA ĆE VAS I OVO ZANIMATI:
>>LAVANDA: Uzgoj i sadnja lavande
>>KAKTUSI: Uzgoj i održavanje
>>RUŽMARIN: Sadnja i uzgoj
>>KRIZANTEME: Uzgoj i zaštita krizantema

Izvor: wikipedia

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>