REUMA SIMPTOMI: Reumatska oboljenja

REUMA SIMPTOMI: Reumatska oboljenja

Reumatska oboljenja predstavljaju skup različitih oboljenja čiji su zajednički simptomi: upalni proces, otok i bolovi u zglobovima, mišićima, tetivama kao i smanjena pokretljivost. Ne postoji lijek koji liječi uzrok bolesti, ali se upotrebom lijekova, izbalansirane dijete, određene fizičke aktivnosti i relaksacijskim metodama bolest može držati pod kontrolom i poboljšati kvaliteta života.

Milijuni ljudi diljem svijeta pate od neke vrste reumatskih oboljenja. Reumatske bolesti uglavnom napadaju zglobove, tetive, ligamente, kosti, mišiće, a neke zahvaćaju i unutarnje organe. Većina reumatskih oboljenja je autoimuna, odnosno nastaje kada imuni sistem, koji u normalnim uvjetima brani organizam od štetnih utjecaja sredine, počne napadati vlastite stanice.

Ono što se oboljeli najčešće pitaju je zašto su dobili neka od tih oboljenja. Vjeruje se da njihov uzrok leži u kombinaciji genetskih i faktora okoline. Drugim riječima, ako osoba ima genetsku predispoziciju za dobivanje nekih od reumatskih bolesti, možda će određeni čimbenik vanjske sredine biti okidač da se oboljenje razvije. S druge strane, nekim reumatskim bolestima sklonije su žene nego muškarci. To je slučaj kod lupusa, reumatoidnog artritisa, skleroderme i fibromijalgije, dok su muškarci skloniji gihtu.

Najčešća reumatska oboljenja

Osteoartritis: To je bolno stanje u kojem se s vremenom oštećuje hrskavica koja oblaže krajeve zglobova. Kako se hrskavica smanjuje, tako je i trenje kostiju i zglobova prilikom kretanja veće, što oštećuje zglobove i dovodi do upale. Osteoartritis nije sastavni dio starenja, predisponirane su osobe koje su naslijedile slabiju hrskavicu. Zahvaćena su uglavnom koljena, kukovi, vrat, prsti, donji dio leđa. Simptomi su najčešće bolovi, otjecanje i osjetljivost u zglobovima, koji mogu biti topli pri dodiru, zatim slabost mišića, bolovi pri hodu, poteškoće pri oblačenju, češljanju, sjedenju ili hodanju uzbrdo.

Reumatoidni artritis: Od reumatoidnog artritisa pati manje ljudi nego od osteoartritisa, pri čemu su 75 posto oboljelih žene. Kod ovog oboljenja imunološki sustav napada vlastita tkiva izazivajući bolove u zglobovima, naticanje i ukočenost. U težim slučajevima ovo oboljenje može dovesti do trajnog oštećenja zglobova i deformiteta. Osim bolova, otoka i ukočenosti zglobova (zahvaćeno je više simetričnih zglobova), koji su naročito izraženi ujutro, simptomi uključuju i umor, groznicu, izrasline, koje se često nazivaju reumatoidni čvorići

Sistemski eritemski lupus (SLE): Ovo je još jedno autoimuno oboljenje. Imunološki sustav napada i oštećuje zglobove, kožu, bubrege, srce, pluća, krvne žile, mozak. Simptomi su bolovi i ukočenost zglobova, umor, osip, koji se na obrazima karakteristično ispoljava šireći se od nosa prema obrazima u formi leptira, zatim blago povišena temperatura, opadanje kose, anemija, bolovi u grudima, nervoza, a mogu ga pratiti i embolije.

Giht: Giht je forma artritisa (upala zglobova) koju prati taloženje kristala mokraćne kiseline u zglobovima. Mokraćna kiselina se normalno stvara u organizmu, međutim, ukoliko je poremećena ravnoteža u njezinom metabolizmu, ona se taloži, a ne izlučuje. Taloženje kristala mokraćne kiseline dovodi do upala u epizodama, oticanja i bola u zglobovima, a zahvaćen je obično nožni palac.

Fibromijalgija: Oboljeli od fibromijalgije osjećaju bol u tkivima i mišićima koji podržavaju kosti i zglobove, prilikom kretanja. Bol, ukočenost i osjetljivost u podurčju mišića i tetiva, naročito u području vrata, kičme, ramena, kukova, neki su od simptoma bolesti. Često se uz ove simptome javljaju i umor te smetnje pri spavanju.

Skleroderma: U prijevodu, skleroderma znači “gruba koža”. To je sistemsko oboljenje koje zahvaća kožu, krvne žile i zglobove. Može također zahvatiti i pluća i bubrege. Kod ovog oboljenja u koži i unutarnjim organima u velikim količinama stvara se kolagen (vlakasti protein).

Kako se reumatska oboljenja liječe?

U terapiji se koriste mnogi lijekovi, a koji lijek će vam doktor propisati ovisi od tipa reumatskog oboljenja. Ne postoji lijek koji liječi sam uzrok bolesti, ali lijekovi su tu da bi smanjili simptome i poboljšali kvalitetu života pacijenta. Izuzetak je infektivni artritis koji nastaje kada se organizam zarazi određenim virusom ili bakterijom (tu spada i artritis koji se razvija u lajmskoj bolesti, tj. nakon ugriza zaraženog krpelja) i u tom se slučaju koriste antibiotici i sl. lijekovi.

Lijekovi koji se najčešće koriste smanjuju upalu i bol. To u nekim slučajevima može spriječiti daljnje oštećenje zglobova ili ostalih zahvaćenih organa i usporiti tijek bolesti. Doktor će možda odgoditi propisivanje terapije dok se ne utvrdi točna dijagnoza bolesti, kako lijekovi ne bi maskirali simptome koji mogu pomoći u postavljanju dijagnoze.

Obično se propisuju analgetici (paracetamol…), nesteroidni antiinflamatorni lijekovi (ibuprofen, diklofen, naproksen, acemetacin, ketoprofen itd.), lokalni analgetici koji se utrljavaju na mjesto bola, derivati hijaluronske kiseline ili neki od “ozbiljnijih” lijekova kao što su kortikosteroidi ili biološki lijekovi.

Nesteroidni antiinflamatorni lijekovi smanjuju upalu i bol, ali je oprez potreban kod osoba koje imaju problema sa želucem, kao i kod srčanih bolesnika pa je potrebno lijekaru prijaviti prateće kronične bolesti. Ukoliko se javi mučnina, bol u želucu ili sl., obavezno treba prekinuti terapiju i posjetiti liječnika.

Acemetacin spada u grupu “sigurnijih” nesteroidnih antiinflamatornih lijekova, i to vrlo efikasnih. Brojne studije pokazuju komparativno efikasnije djelovanje nego diklofenaka, uz mnogo veću sigurnost. Acemetacin se brzo i u velikoj mjeri akumulira na mjestu upale. Ima originalno antiinflamatorno djelovanje. Osim što inhibira sintezu prostaglandina, acemetacin sprječava i denaturaciju bjelančevina, oslobađanje histamina, aktivaciju komplementa, antagonizuje bradikinin i serotonin, sprječava oslobađanje hijalorunidaze i stabilizira staničnu membranu.

Biološki lijekovi su lijekovi novije generacije koji su dobiveni genetskim inženjeringom i oni blokiraju određene puteve u razvoju upalnog procesa. Među njima su etanercept, adalimumab, infliksimab, rituksimab… To su ozbiljniji lijekovi koje propisuje isključivo doktor na osnovu dijagnoze i zdravstvenog stanja pacijenata.

U kortikosteroide koji se koriste u liječenju reumatskih bolesti spadaju lijekovi kao što su prednizon, kortizon, solumedrol, hidrokortizon i oni smanjuju upalu i imuni odgovor. To su lijekovi koji dužom upotrebom imaju određena neželjena djelovanja i propisuje ih isključivo liječnik. Tijekom terapije potreban je liječnički nadzor.

Proizvodi hijaluronske kiseline zamjenjuju prirodni sastojak zglobova koji služi za “podmazivanje” zglobova, a vjeruje se da ga kod osoba sa reumatskim bolestima ima manje. Postoje injekcioni preparati koji se mogu dati direktno u zahvaćeni zglob i privremeno pomažu smanjenju boli i poboljšavaju njegova pokretljivost.

Ne postoji lijek koji liječi uzrok bolesti, ali se upotrebom lijekova, izbalansirane dijete, određene fizičke aktivnosti i relaksacijskim metodama bolest može držati pod kontrolom i poboljšati kvaliteta života.

MOŽDA ĆE VAS I OVO ZANIMATI:
>>BOL U LEĐIMA: Bolovi u vratu i križima
>>KAKO SE RIJEŠITI CELULITA: Celulit na nogama – vježbe
>>TIBETANSKE VJEŽBE: Pet tibetanaca za pomlađivanje i zdravlje tijela
>>OSTEOPOZORA: Zdrava prehrana i prevencija
>>OSTEOPOROZA: Simptomi i liječenje

Izvor: reumatologija.co.rs; wikipedia

Comments
  1. Zorica says:

    Da li neko zna,kako se može reuma izliječiti?

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>