ODZDOA

Spektar boja: Kako nastaje duga

Duga je optička i meteorološka pojava višebojnog luka na nebu koji nastaje kada sunčeva svjetlost obasjava sitne kapljice vode u atmosferi. Boje u dugi čine kontinuirani spektar boja sa crvenom na vanjskoj i ljubičastoj na unutarnjoj strani luka, ali se tradicionalno obično navode kao crvena, narančasta, žuta, zelena, plava i ljubičasta.

Duga se katkad javlja i na oblaku, kada se sunce nalazi nisko na nebu pa se njegove zrake lome i odbijaju na ledenim zračnim kristalićima. Duga ima oblik širokog luka na horizontu, pa se dugo vjerovalo da je opipljiva i da ima čarobnu moć. Izrazi “hodati po dugi” i “daleko iza duge” označavaju ovo vjerovanje i znače da je čovek primjećivao kako se do nje ne može “stići”.

KAKO NASTAJE DUGA: Duga nastaje kad zrake svjetlosti prolaze kroz kapljice vode raspršene u zraku. Može se vidjeti kad kiša pada na jednom dijelu neba, a sunce sja na drugom. Da bi se moglo vidjeti dugu, sunce mora biti iza promatrača koji je okrenut prema kiši. Centar duge točno je nasuprot sunca. Što je sunce bliže horizontu, vidi se veći dio duge.

SPEKTAR: Sunčeva svjetlost se sastoji od različitih valnih duljina koje naše oko vidi kao spektar duginih boja. Svjetlost različitih boja gledana zajedno izgleda nam kao bijela svjetlost. Pri ulasku u kap vode dolazi do loma sunčeve svjetlosti, što uzrokuje razdvajanje različitih valnih duljina od kojih se sastoji spektar duginih boja.

DIFRAKCIJA: Različite valne duljine svjetlosti se lome pod različitim kutom. Svjetlost kraćih valnih duljina (ljubičasta) lomi se jače od svjetlosti dužih valnih duljina (crvena). Pojava razdvajanja svjetlosti na komponente zove se difrakcija.

Izvor: wikipedia; student.fizika.org