Artičoka ili Gardun (Cynara cardunculus subsp. scolymus (Carolus Linnaeus Hegi.) je biljka iz porodice glavočika koja se uzgaja kod nas i u svijetu zbog prehrambenih razloga, kao i za uporabu u medicinske svrhe.
>>Artičoka – tablete
>>Juha od artičoke
>>Priprema artičoka
>>Uzgoj artičoka
Naraste od 0,8 – 2 m. Oko središnje stabljike (koja je u donjem dijelu često odrvenjela, posebno kod većih i starijih biljaka) naizmjenično rastu listovi dugi do 80 cm, perasto razdjeljeni. Listovi su srebrnozelene boje, na naličju dlakavi, pa čak i bodljikavi.
Iako prevladava međunarodni naziv artičoka, koji dolazi iz arapskog ardi-shoki, u hrvatskom jeziku je u upotrebi i domaći naziv: gardun, naročito u okolici Slanoga, gdje se ova biljka naveliko uzgaja. Sušeni listovi i dijelovi stabljike upotrebljavaju se za izradu čaja, koji se koristi u medicini za pospješivanje izlučivanja žuči. Cynarin, sastojak artičoke danas se upotrebljava kao lijek u tu svrhu.
ARTIČOKA KAO LIJEK: Značenje artičoke za ljudsko zdravlje je od doba starih Egipćana do danas naraslo, s obzirom na velik broj ljudi koji pate od loše probave, osobito nakon teških jela. Najčešći uzroci smetnji su loše prehrambene navike, nedostatak pravilne rutine u prehrani, život opterećen brigama i stresom, nedostatak tjelesne aktivnosti pri čemu se javlja osjećaj pritiska u gornjem dijelu trbuha, nadutost, bučan rad crijeva, a katkad i grčevi.
Svi ovi simptomi mogu upućivati na nedostatan rad žuči. Ukoliko ovakvo stanje potraje, dolazi do poremećaja u metabolizmu masti (lipida) i povećane razine kolesterola u krvi, pogotovo porasta “lošeg” (LDL) kolesterola i smanjenja “dobrog” (HDL) kolesterola.
Mehanizam djelovanja artičoke nije posve jasan. Smatra se da upravo pojačano stvaranje i lučenje žuči izazvano artičokom potiče prirodnu probavu namirnica bogatih masnoćama. Dokazano je da smanjuje razinu povišenog kolesterola i triglicerida u krvi. Artičoka je također i blagi laksativ.
Kao najvažnije farmakološki djelatne sastojke listovi artičoke sadrže fenolne kiseline i njihove estere, derivate kavene kiseline, flavonoide i seskviterpenske laktone, te heterozide luteola i apigenola. Karakterističan spoj u listu artičoke jest cinarin, čiji se sadržaj dramatično smanjuje sušenjem biljke.
Primjena artičoke sa znanstvenog stajališta preporučuje se:
› kod visokog kolesterola tj. s ciljem snižavanja masnoća u krvi;
› poboljšavanja protoka žuči i funkcije jetre;
› kod otežane probave, žgaravice, osjećaja “kruljenja” u crijevima, nadutosti i bolova u trbuhu.
Osim ovih glavnih indikacija, uz savjetovanje s fitoaromaterapeutom, katkad se može razmisliti o upotrebi artičoke i kod:
› ciroze jetre i zaštite jetre od svih toksina i infekcija;
› mučnine;
› prilikom regeneracije (obnavljanja) jetrenih stanica;
› kod oboljenja bubrega i pijeska u bubrezima (ima diuretičke sposobnosti);
› u slučaju azotemije, tj. trovanja otrovima vlastitog tijela koje uzrokuju oboljeli bubrezi, zastoj mokrenja i slično;
› kod gihta;
› kod problema s reumom;
› kod zatvora i općenito probavnih smetnji (artičoka je blagi laksativ);
› kod oboljele slezene;
› artičoka se kao antioksidativno sredstvo preporučuje i kao snažno prirodno sredstvo u borbi protiv slobodnih radikala i mobiliziranja energetskih rezervi.
ARTIČOKA – ČAJ: U spisima tradicionalne medicine govori se da čaj lišća artičoke vraća tek, pomaže pri probavi masti, stimulira mokrenje, liječi jetru i žučni mjehur, odstranjuje iz krvi mokraćnu kiselinu (ureu), otrovni produkt poremećene izmjene tvari u tijelu, liječi žuticu, kongestiju i cirozu jetre. Pomaže i u slučaju oboljele slezene, pijeska u bubrezima, gihta, reume, podagre i oteklina od vodene bolesti. Starijim ljudima pomaže osobito u slučaju azotemije, tj. trovanja otrovima vlastitog tijela koje uzrokuju oboljeli bubrezi, zastoj mokrenja i slično.
MOŽDA ĆE VAS I OVO ZANIMATI:
>>Ljekovita kopriva: Čaj od koprive
>>Ljekovito bilje: Majčina dušica
>>Gospina trava: Kantarionovo ulje
>>Cikla kao lijek
Izvor: wikipedia; etericnaulja.net; vasezdravlje.com
